IZZH: Preporuke u sezoni gripe

Dolaskom hladnijih dana, dolazi i vrijeme sezonskih virusnih oboljenja dišnih puteva. Najčešće i jedno od najtežih oboljenja je gripa, koja se svake sezone javlja u većim ili manjim epidemijama. Virusna oboljenja dišnih organa idu sa sličnim simptomima, tako da se u narodu često proglase gripom i one bolesti koje nisu gripa. Način prenošenja i mjere zaštite su iste, tako da, štiteći se od gripe, štiti se i od drugih oboljenja ove grupe.

Gripa je ozbiljna bolest, koja počinje naglo, visokom temperaturom, glavoboljom, bolovima u zglobovima i mišićima, malaksalošću, a potom simptomima disajnih organa, kašljem, kihanjem, bolom u grlu, curenjem iz nosa. Gripa može iskomplicirati postojeće bolesti kod hroničnih bolesnika, a komplikacije se mogu javiti i kod drugih osjetljivih osoba, te tako ugroziti i život bolesnika.

Gripu uzrokuje virus koji je jako promjenljiv, pa se zato od gripe može oboljeti više puta, a promjene virusa mogu biti takve, da teško oboli većina stanovništva (pandemija). Virus se prenosi najčešće zrakom, gdje dospijeva iz ždrijela zaražene osobe kašljanjem i kihanjem, i u zraku može ostati do nekoliko sati, kada ga mogu udahnuti druge osobe.

Osim ovog načina, virus se može prenijeti “preko” ruku i drugih predmeta na kojima se nađu sitne čestice sekreta iz ždrijela zaražene osobe (kašljanje i kihanje u ruke ili nezaštićeno kašljanje i kihanje u okolinu).

Dakle, virus se brzo i lako prenese tako da jedna zaražena osoba, u jednom kontaktu, može zaraziti više od deset osoba u okolini. Pošto ne postoje efikasni lijekovi proti virusa gripe, važno je provoditi mere samozaštite i tako smanjiti rizik za svoje zdravlje i zdravlje drugih.

Kako ističu iz Službe za epidemiologiju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), u preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za vakcinaciju protiv gripe se navodi da je ona najbolja i najsigurnija mjera zaštite. Štiti svaku vakcinisanu osobu a samim tim utiče na smanjenje ukupnog broja oboljelih u sezoni.

Svjetska zdravstvena organizacija prati promjene antigenske građe virusa te prema tim saznanjima daje preporuke za sastav vakcine za  svaku nadolazeću sezonu.

U sjevernoj hemisferi sezona gripe obično se javlja tokom jeseni i zime.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prioritetne grupe za vakcinaciju uključuju trudnice, osobe starije od šest mjeseci sa određenim hroničnim bolestima, djeca starosti 6-59 mjeseci, starije osobe, te stanovnici domova za starije osobe i osobe sa invaliditetom.

Iako je vakcinacija najbolja i nezamjenjiva preventivna mjera, treba se pridržavati i ostalih općih mjera prevencije kao što su izbjegavanje kontakta sa osobama oboljelim od gripe, izbjegavanje dužeg boravka u zatvorenim prostorijama u kojima boravi veći broj ljudi, zaštita usta i nosa prilikom kihanja i kašljanja korištenjem jednokratnih maramica, te redovno i često pranje ruku vodom i sapunom.

Za one koji putuju a imaju simptome gripe preporučuje se odgađanje putovanja. Nadalje, treba izbjegavati bliži kontakt sa osobama koje kišu i kašlju (udaljenost najmanje jedan metar), izbjegavati skupove i prenatrpane prostorije, izbjegavati posjete bolesnicima u bolnici i kod kuće.

U mjere samozaštite spadaju i higijenske mjere, kao što su održavanje lične higijene, naročito higijene ruku i prostorija u kojima se boravi, adekvatno zagrijavanje i provjetravanje. Oblačenje je neophodno prilagoditi uslovima, izbjegavati rashlađivanje organizma, ishranu prilagoditi potrebama, a ne željama (dovoljan unos svježeg povrća i voća) i održavati organizam u dobroj fizičkoj kondiciji. Sve to doprinosi povećanju otpornosti organizma i potrebno je provoditi stalno.

Kod pojave simptoma bolesti, treba ostati kod kuće, uzeti sredstva za ublažavanje simptoma (lijekove protiv temperature i bolova, za ublažavanje kašlja i curenja nosa, vitamine, minerale i tople napitke).

Ako za par dana ne dođe do poboljšanja, potrebno se javiti svom doktoru, a ako se javi bol u grudima i otežano disanje, javiti se odmah.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Share